ZAGREBAČKA ZABAVIŠTA u drugoj polovici XIX. i početkom XX. stoljeća

Organizator izložbe: Hrvatski školski muzej

Za organizatora: Branka Manin

Autorica izložbe: Elizabeta Serdar

Autorica likovnog postava: Lana Krpina

Voditeljica marketinga: Marijana Bračić

Autorica pedagoških programa: Ivana Dumbović Žužić

Trajanje izložbe: od 26. siječnja do 30. travnja 2015.

Izložba je financirana sredstvima Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, Zagreb.

Tragove o nastanku prvih zagrebačkih zabavišta nalazimo u gotovo svim muzejskim zbirkama Hrvatskoga školskog muzeja i u njegovoj Pedagoškoj knjižnici. Naročito su zanimljivi, odnosno vrijedni, predmeti koje je Visoka kraljevska zemaljska vlada, Odjel za bogoštovlje i nastavu, darovala Muzeju nakon povratka sa Svjetske izložbe održane u Parizu 1900. (takozvana Pariška soba). Rukovođ za zabavište Antonije Kassowitz-Cvijić na ovoj je izložbi također izložen, a za predstavljanje hrvatskoga školstva dobiveno je najviše odlikovanje izložbe Grand-prix.

Dio je radova poklonilo Muzeju i Iličko zabavište, odnosno njegova učiteljica Josipa Žitković. Proizvođači različitog didaktičkog materijala - uzgojnih igračaka početkom 20. stoljeća iz Austrije, Njemačke...( F. Ad. Richter & Cie.; Anker Steinbaukasten aus der Fabrik : Erste österr.-ungar. K. und K. priv. Steinbaukasten – Fabrik...) također su značajni donatori novootvorenog muzeja u Hrvatskom učiteljskom domu godine 1901.

Prve ustanove za odgoj djece rane predškolske životne dobi u Hrvatskoj imaju socijalnu ulogu. Razvitkom pedagoških spoznaja u svijetu, sve se veća pozornost pridaje predškolskomu odgoju djeteta. Koncepcije i misli drugih (Jana Amosa Komenskoga, Friedricha Fröbela) vrlo će brzo doprijeti u Hrvatsku. Dijelom je to zbog praćenja naprednih ideja svojeg vremena od strane hrvatskoga učiteljstva posredstvom upoznavana izvorne ili prevođene literature, a dijelom i njihova školovanja, odnosno stručnoga usavršavanja izvan granica domovine (naročito u Njemačkoj i Austriji).

Nedvojbeno je tako da su Fröbelovi Kindergarteni uzor prvim zabavištima, odnosno preteča su današnjih dječjih vrtića u Hrvatskoj. F. Fröbel godine 1837. u Bad Blankenburgu osniva zavod za malu djecu i majke, kojem nakon tri godine daje naziv Kindergarten (dječji vrtić). Prvo privatno zabavište u Zagrebu osnovat će Antonija Cvijić Lukšić godine 1869., a to je tek sedam godina iza osnivanja takovih ustanova u Beču. Zabavište na gradske troškove bit će otvoreno već 1882. godine, uz pučku školu na Kaptolu, a uslijedit će osnivanje i drugih zabavišta (Iličkog, u Petrinjskoj ulici, gornjogradskog...)

Osnivanje ovih ustanova prati i bogato teorijsko potkrepljivanje potrebe otvaranja i njihova ustroja (A. Cuvaj – Rieč o zabavištih (1880), Teorija zabavišta (s.a.), A. Cuvaj – Mati, prva učiteljica svog djeteta (1885-86.), A. Kassowitz-Cvijić – Rukovođ za zabavište (1895), a i briga o školovanju prvih zabavilja.)

Izložba je koncipirana u tri dijela:

a) povijesni pregled nastanka prvih zabavišta
b) radionice za djecu osmišljene prema uzoru na Föbelove zabavice
c) rekonstrukcija izgleda zabavišta prema Rukovođu za zabavište te usporedba sa suvremenim didaktičkim igračkama Ida didacte.

Pored građe Hrvatskoga školskog muzeja, na izložbi su korištene i fotografije Muzeja grada Zagreba, Arhiva Družbe sestara milosrdnica u Zagrebu, Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe (HAZU), gradivo Državnog arhiva u Zagrebu, predmeti Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i KGZ-Knjižnice Vladimira Nazora.

Elizabeta Serdar