muzejpostavizložbeizdanjaanalikontakt


 

 

 

 

 

BUDI PRIPRAVAN!
učenje i zabava od skauta do izviđača

ORGANIZATOR IZLOŽBE: Hrvatski školski muzej
AUTORICA IZLOŽBE: Branka Ujaković
LIKOVNI POSTAV IZLOŽBE: Branka Ujaković
KONCEPCIJA I PROSTORNO OBLIKOVANJE IZVIĐAČKOG TABORA: Elizabeta Serdar
TEHNIČKI SURADNIK, FOTOGRAFIJE: Fredy Fijačko
 

Izložba je bila otvorena od 23.12.2003. do 22.02.2004.
 

Poticaj za pripremu izložbe o skautizmu odnosno izviđaštvu bila je donacija skautskih predmeta i publikacija Hrvatskome školskom muzeju. Pripadali su gospodinu Nikici Slaviću koji je bio vođa skauta za Dalmaciju tridesetih godina 20. stoljeća - izložena je zastava Skautskoga stijega Knin iz 1934. godine, skautska sjekirica i nož (s IV. svjetskog jamboreea održanog u Mađarskoj 1932. godine), skautska značka… Sastavnim dijelom izložbe je prikaz izviđačkog tabora. Željeli smo predstaviti početke i razvitak skautskoga pokreta kako u svijetu tako i u nas. Izložba je namijenjena svima koji žele doznati što je skautizam (izviđaštvo) i kako se razvijao te pozivamo sve da do sredine veljače 2004. godine dođu vidjeti što su skauti učili i kako su se zabavljali.

Skautski pokret započeo je 1907. godine održavanjem pokusnog kampa na otoku Brownsea (Velika Britanija), a osnovao ga je Britanac Robert Baden-Powell (B-P). Okupio je tada dvadeset i dva dječaka koji su radili prema skautskom zakonu i sustavu patrole.

Sljedeće, 1908. godine, izlazi u šest nastavaka knjiga Skautizam za dječake (Scouting for Boys) koja je postala skautskim priručnikom i prevedena je na više od trideset i pet jezika.

Prvi jamboree – međunarodno skautsko zborovanje – održan je 1920. godine u Londonu i na njemu B-P postaje Chief Scout (Glavni Skaut Svijeta).

Ideju o osnivanju skautskog (izviđačkog pokreta) B-P je našao u svojem praktičnom životnom iskustvu. Želio je pridonijeti odgoju djece i mladeži izvan škole radom i životom u prirodi u kojem svi sudjeluju, međusobno surađuju i pomažu jedni drugima. Skauti su upoznajući prirodu i boraveći u njoj, učili kako planirati odlazak u prirodu, podići šator (zaklon), naložiti vatru, pripremiti jelo… Dakle, učili su kako preživjeti u prirodi. Osim tih osnovnih znanja skauti su učili i signaliziranje, čitanje i izradu karata (koje će im pomoći u snalaženju u prostoru – orijentaciji), učili su o higijeni, pružanju prve pomoći i slično. Međusobno su se nazivali braćom, uvijek su bili spremni pomoći jedni drugima, bili su prijatelji. Svaki je skaut morao biti odgovoran prema sebi i drugima, pažljiv, odan, častan, hrabar, veseo, štedljiv. Skautizam promiče mir i dobru volju.

Skautski pokret se vrlo brzo proširio među mladima u svijetu. Tako se i u Hrvatskoj tijekom 1913. godine osnivaju po srednjim školama đačke izletne družbe, čiji su članovi nazvani skauti. Godine 1914. Mate Mudrinić (predavač prirodnih znanosti i gimnastike na vinkovačkoj gimnaziji) izdaje Rukovođ za dačke izletne družbe (scout-družbe) – prema scoutskom sustavu koji sadrži osnove rada družba.

Hrvatsko skautsko udruženje osnovano je u Zagrebu 1914. godine, a kako je to vrijeme izbijanja Prvoga svjetskog rata skauti se uključuju u obavljanje raznih poslova. Udruženje je s radom prestalo 1918. godine.

Savez izvidnika i planinki osnovan je 1921. godine. Kasnije mijenja ime u Savez skauta Kraljevine Jugoslavije. Sljedeće, 1922. godine osnovana je Svjetska organizacija skautskog pokreta (World Organization of the Scout Movement, WOSM) čijim je članom postao Savez izvdinika i planinki.

Skauti su organizirali različite aktivnosti – tečajeve, priredbe, konferencije, sabore, tabore (logore), a imali su i svoja glasila. Moglo ih se prepoznati po uniformama.

Početkom Drugoga svjetskog rata na prostoru Hrvatske Savez skauta prestaje s radom. Nakon završetka Drugoga svjetskog rata ponovno se javljaju izviđački oblici rada u sklopu tadašnjeg Saveza pionira. Godine 1951. osnovan je Aktiv za rad s pionirima izviđačima, a ubrzo je osnovan Savez izviđača i planinki Hrvatske koji se 1952. godine odvojio od Saveza pionira. Izviđačke organizacije jugoslavenskih republika udružile su se 1953. godine u Savez izviđačkih organizacija Jugoslavije (kasnije Savez izviđača Jugoslavije). Savez izviđača Hrvatske (SIH) svoje je članstvo u Svjetskoj organizaciji skautskog pokreta obnovio 1993. godine. Želja je Saveza izviđača Hrvatske biti organizacijom koja će mladom čovjeku pomoći u odabiru vlastitog puta otkrivanjem i doživljavanjem svijeta kroz život u prirodi.
 


povratak na aktualnu izložbu