muzejpostavizložbeizdanjaanalikontakt











MUŠKI RUČNI RAD
u pučkim, stručnim, građanskim i učiteljskim školama kontinentalne Hrvatske


ORGANIZATOR IZLOŽBE: Hrvatski školski muzej

AUTORICA IZLOŽBE: Vesna Rapo

PROSTORNO OBLIKOVANJE I LIKOVNI POSTAV IZLOŽBE:Vesna Rapo

TEHNIČKI POSTAV: Fredy Fijačko


Izložba je otvorena do kraja ožujka 2005.

 

U izložbenom se dijelu prvi put u cijelosti izlaže i stručnoj javnosti predstavlja veći dio tematskih izdvojenih izložaka koji prikazuju rezultate poučavanja u nastavnom predmetu - muškome ručnom radu.

Predstavljeni su radovi koji su očuvani u zbirkama Hrvatskoga školskog muzeja. Dio te zbirke bio je predstavljen i u Prvom stalnom postavu HŠM-a 1901. godine, a zbirku pratimo i u Statutu Hrvatskoga školskog muzeja u Modernom odsjeku u kojem je bilo prikazano ondašnje uređenje pučkih (nižih i viših), učiteljskih i stručnih škola. U točki 14. zastupljen je i Muški ručni rad (modeli različnih sistema ručnoga rada, slike, oruđe, zbirke drveta, druga učila, učeničke radnje, savremene škol. knjige itd. ). Manji dio radova predstavljen je i u novom stalnom postavu Muzeja (2000.), a na ovoj tematskoj izložbi prvi put se izlaže zbirka u cijelosti. Izložena su učila, pomagala, izbor iz literature te velik broj radova učenika i nastavnika iz pučkih, stručnih, građanskih i učiteljskih škola, sa željom potpunijeg uvida u vrijednost te zbirke koja je zaslužila detaljniju stručnu obradu. Izvedbenim radovima iz pojedinih škola predstavljaju se rezultati muškoga ručnog rada u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeća.

Valja naglasiti da su se za ženski i za muški ručni rad osamdesetih godina 19. stoljeća vodile brojne rasprave za i protiv njegova uvođenja u škole. Isticala se važnost zorne obuke te povezivanje s risanjem, jer su učenici ponajprije morali dobro razumjeti nacrte i konstrukcije modela, a morali su ih znati i sami izraditi. U početnoj su se fazi uvodili različiti obvezatni tečajni oblici ručnoga rada (urarstvo, košaraštvo, drvorezbarstvo, sapunarstvo i dr.) za učenike.

Tako osamdesetih godina 19. stoljeća pratimo osnivanje košaraških, tkalačkih, drvorezbarskih, urarskih i brojnih šegrtskih škola. Za učitelje je otvoren tečaj za drvorezbarstvo na zagrebačkoj Obrtnoj školi, a škole se otvaraju u brojnim mjestima po Hrvatskoj.

Također se, krajem 19. stoljeća, za dječake uvodi specifični odgojni ručni rad - slöjd koji se u hrvatskim školama zadržao desetak godina. Kako bi se olakšalo uvođenje slöjda u škole, školske vlasti su organizirale stručne tečajeve u Zagrebu, Petrinji, Osijeku, Požegi i Varaždinu.

Nakon ukidanja slöjda, za dječake se ručni rad uvodi u okviru nastavnoga predmeta gospodarstvo s ručnim radom.

Zatim pratimo status muškoga ručnog rada u razdoblju između dva svjetska rata u sustavu nastavnih planova i programa, Zakona o narodnim, građanskim i učiteljskim školama te položaj ručnoga rada u okviru škola rada.

U tom odsječku izobrazbe svojim su se velikim prinosima istaknuli brojni učitelji, a radovi nastali pod njihovim stručnim vodstvom nagrađivani su brojnim nagradama u Hrvatskoj i u Europi.

Kako bi se u cijelosti pokazali, teorijski, praktični i umjetnički dosezi toga odsječka u izobrazbi u hrvatskim školama, nastojalo se odvojiti pojedine izložbene cjeline. Tako je muški ručni rad na ovoj izložbi predstavljen radovima iz sljedećih stručnih škola: urarske u Ogulinu, košaraške u Osijeku, škole za zapuštenu djecu u Zagrebu, kolarske i drvorezbarske u Otočcu, prve hrvatske školske radionice u Sisku. Posebice smo istaknuli švedski slöjd u hrvatskim pučkim i učiteljskim školama te muški ručni rad u zavodima za slijepe i gluhonijeme, zatim ručni rad u nastavi gospodarstva te muški ručni rad u razdoblju između dva svjetska rata.

Ističemo radove nagrađene na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900. godine, u okviru predstavljanja školstva u Hrvatskoj i Slavoniji koji su izrađeni prema nacrtima Ivana Brixyja. Izveli su ih učiteljski pripravnici na učiteljskim školama u Zagrebu i Petrinji, za što je Kraljevska zemaljska vlada nagrađena glavnom nagradom Grand Prix. Muški ručni rad između dva svjetska rata pratimo u radovima iz Građanske i učiteljske škole u Zagrebu iz zbirke Marijana Markovca te rezultatima ručnoga rada u školama rada iz zbirke Stjepana Zaninovića.

Rezultati i uspjesi su različiti, i u teorijskom i u praktičnom pogledu. Različiti pristupi, izbor različitih materijala za rad, različitih tehnika - rezultirali su različitom kvalitetom radova. Stoga je jasno zašto su u određenom razdoblju radovi muškoga ručnog rada različito vrednovani i zato na ovoj izložbi predstavljamo sve radove - od onih koji su ostali u lokalnim školskim okvirima do onih koji su mala umjetnička djela te su nagrađivani na zemaljskim i svjetskim izložbama.


povratak na aktualnu izložbu