muzejpostavizložbeizdanjaanalikontakt














ŠKOLSKI DOKUMENTI
Arhivske zbirke Hrvatskoga školskog muzeja


ORGANIZATOR IZLOŽBE: Hrvatski školski muzej

AUTORICA IZLOŽBE I KATALOGA: Sonja Gaćina Škalamera

OBLIKOVANJE POSTAVA IZLOŽBE:Sonja Gaćina Škalamera

TEHNIČKI POSTAV: Fredy Fijačko


Izložba je otvorena do 31. ožujka 2007. godine.

 

Tijekom 105 godina postojanja Hrvatskog školskog muzeja i njegove Arhivske zbirke prikupljeno je vrijedno arhivsko gradivo za povijest školstva u Hrvatskoj, arhivsko gradivo učiteljskih udruga i zadruga, prosvjetnih, kulturnih i znanstvenih ustanova, te obiteljski i osobni fondovi pedagoških i prosvjetnih djelatnika. Zbirka ima status specijalizirane arhivske zbirke u kojoj se može prikupljati arhivsko gradivo koje nije dio registraturnog gradiva ustanova, što je u nadležnosti regionalnih arhiva i Hrvatskog državnog arhiva. Prikuplja se arhivsko gradivo nastalo životom i djelovanjem jedne osobe, prvenstveno pedagoških i prosvjetnih djelatnika - školski dokumenti i drugi službeni dokumenti, rukopisi, gradivo nastalo profesionalnom djelatnošću, korespondencija - organizirano u osobne i obiteljske fondove ili zbirke. Gradivo Arhivske zbirke Hrvatskog školskog muzeja primarni je izvor za proučavanje i povijesna istraživanja prošlosti školstva, obrazovanja i pedagoških znanosti u Hrvatskoj.

Obilježavajući 105. obljetnicu postojanja Hrvatskog školskog muzeja, izabrano gradivo Arhivske zbirke prezentiramo izložbom i katalogom Školski dokumenti iz Arhivske zbirke Hrvatskog školskog muzeja kojom se, kroz sačuvano arhivsko gradivo, daje osnovni prikaz dokumenata nastalih tijekom školovanja učenika i učitelja te školske dokumentacije nastale djelovanjem škole kao odgojno-obrazovne ustanove tijekom devetnaestog i dvadesetog stoljeća u Hrvatskoj.

U prosvjetnoj djelatnosti uopće i u radu odgojno-obrazovnih ustanova nastaje školska/pedagoška dokumentacija - niz raznovrsnih dokumenata (pisanih, tiskanih, auditivnih i vizualnih) nastalih odgojno-obrazovnom djelatnošću, nastalih iz (i, o) radu škole, nastavnika, učenika. U klasificiranju raznovrsne i brojne, a po načinu nastanka i namjeni vrlo raznolike pedagoške dokumentacije postoje različite podjele. Osnovna podjela je na: školsku dokumentaciju (normativni akti, dokumenti o radu škole kao odgojno-obrazovne ustanove) i razrednu/pedagošku dokumentaciju (evidencijska dokumentacija o učenicima i ostvarivanju programa, dokumenti koji se izdaju učenicima).

Izabrano gradivo Arhivske zbirke odraz je općeg razvoja osnovnih školskih dokumenata u Hrvatskoj tijekom 19. i 20. stoljeća. Uz logičan kronološki slijed, izabrano gradivo podijeljeno je u dvije osnovne grupe - školske dokumente učenika i školsku dokumentaciju koja se vodila u školama. Na izložbi su izložene ukupno 251 primjerak arhivskog gradiva školskih dokumenta iz razdoblja od početka 19. stoljeća do danas, završno s obrascima svjedodžbi te matičnim i razrednim knjigama za 2006. godinu. Zanimljivo je da je brojčano najmanje gradiva s početka 19. stoljeća i novijeg razdoblja - zadnjih četrdeset godina. Najstariji izloženi dokument je svjedodžba (Testimonium scholasticum) Kr. akademije znanosti u Zagrebu izdana studentu prava 1807. godine. Slijede primjerci počasnih knjiga iz 1827. i 1828. godine s prostora Vojne granice, te gimnazijske i pučkoškolske svjedodžbe iz prve polovine 19. stoljeća. Kvantitativnim i kvalitativnim razvojem sustava obrazovanja tijekom 20. stoljeća, posebno u drugoj polovini, školski dokumenti sve su brojniji i jednoobrazniji. Unutar jednog razdoblja razlike proizlaze prvenstveno iz nastavnih programa i stupnja obrazovanja. Zbog brojnosti i raznolikosti sačuvanog gradiva u Zbirci i na izložbi zastupljeniji su školski dokumenti učenika - svjedodžbe.

Na izložbi je prikazano ukupno 195 primjeraka školskih dokumenata učenika i studenata - svjedodžbi, pohvalnica, učeničkih knjižica, iskaznica, indeksa i diploma iz Arhivske zbirke Hrvatskoga školskog muzeja. Polovica se odnosi na razdoblje do 1918. godine - razdoblje razvoja unutar austrijskog i ugarskog državnog i školskog sustava, a druga polovica izložaka na razdoblje od 20-ih godina 20. stoljeća do 2006. godine, razdoblje promjena nekoliko državno-političkih sustava i školskih ustroja. Najbrojnije su svjedodžbe pučkih i osnovnih škola, a potom gimnazijske i svjedodžbe srednjih strukovnih škola. Kao manje cjeline prezentirane su svjedodžbe obrazovanja učiteljica i učitelja, od svjedodžbi po završetku preparandijalnih tečajeva, prvih svjedodžbi Zagrebačkog učiteljišta iz 1849. godine do višeg obrazovanja i stjecanja diplome Više pedagoške škole, a za gimnazijske profesore dokumenata Filozofskog fakulteta. U drugoj polovini 20. stoljeća promjene u školskom sustavu Hrvatske su u pojedinim razdobljima temeljite - bitne promjene su: uvođenje osmogodišnjeg obveznog osnovnog obrazovanja 50-ih godina, zaključno sa Zakonom o osnovnoj školi 1959. godine, što se odrazilo i na uređenje srednjih škola, te reforma školstva iz 70-ih godina - uvođenje usmjerenog srednjoškolskog obrazovanja i ukidanje gimnazija. Nastale promjene u nastavnim planovima i programima, nazivima i vrstama škola, te sjecanju stručne spreme zabilježene su i u školskim dokumentima.

Od školske dokumentacije u Arhivskoj zbirci Hrvatskog školskog muzeja čuva se vrijedno gradivo gotovo 200 rukopisnih knjiga škola iz 19. i početka 20. stoljeća, većim dijelom s prostora Vojne granice te imenici, dnevnici i druge knjige škola iz kasnijih razdoblja. Najstarije izložene knjige su počasne knjige s početka 19. stoljeća, Matica Kraljevske učiteljne učione iz 1849. godine i Zapisnik kazni pučke škole u Kaniži iz 1853. godine.

Pitanje dokumentiranja obrazovanja i školstva uopće je vrlo široko pitanje i može se analizirati s različitih aspekata i na različitim razinama. Naša namjera je bila prikazati kontinuitet i stalnost osnovnih školskih dokumenata i istovremeno niz raznovrsnih mijena u školstvu Hrvatske kroz protekla dva stoljeća koje su se odrazile kako sadržajno tako i formalno u školskim dokumentima. Važnost i značenje koje školski dokumenti imaju u našim osobnim povijestima jednako je na višoj i općoj razini za jedno društvo u cjelini.

Sonja Gaćina Škalamera


povratak na aktualnu izložbu