muzejpostavizložbeizdanjaanalikontakt












 


KOLORIRANE LITOGRAFIJE
Ilustrativna nastavna pomagala u zbirkama Hrvatskoga školskog muzeja

Izložba je otvorena od 11. 12. 2012. do 31. 3. 2013.

Organizator izložbe: Hrvatski školski muzej

Autorica izložbe i teksta kataloga: Vesna Rapo

Prostorno oblikovanje i likovni postav izložbe: Vesna Rapo

Video prezentacija: Vesna Rapo

Tehnički postav: Fredy Fijačko

Voditeljica predavanja i radionica: Vesna Rapo

 

U zbirkama Hrvatskoga školskog muzeja čuva se preko 1000 litografija, koloriranih litografija, oleografija, kromocinkografija, fotolitografija, te slikovnih prikaza offsetnoga tiska, a u uporabi su u hrvatskim osnovnim i srednjim školama kao nastavna pomagala za brojne nastavne predmete od sredine 19. stoljeća te u 20. stoljeću.

Zbirka litografija prikuplja se od odluke o osnutku Muzeja 1871. godine do danas, a prikupljana je na različite načine – kupnjom ili donacijama od proizvođača iz zemalja Monarhije, hrvatskih proizvođača, ali i velikim donacijama pojedinih osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj tijekom druge polovice 20. stoljeća. Ova je zbirka prikupljana ponajprije na načelu pedagoško-edukativnom, kao dio nastavnih pomagala i učila rabljen u hrvatskim školama od sredine 19. stoljeća do suvremenih dana. No, danas ima ponajprije povijesni, kulturni, umjetnički, edukativni i dokumentarni značaj i dio je zbirke nastavnih sredstava i pomagala.

Prikazi su svrstani tematski, sadržajno i prema pojedinim nakladničkim cjelinama koje se povezuju uz pojedine nastavne predmete. Rađeni su u raznim reproduktivnim tehnikama, a najbrojniji su prikazi kolorirane litografije. Nastajali su od sredine 19. do sredine 20. stoljeća, a djelo su raznih autora – od poznatih umjetnika do amatera te tiskani u Hrvatskoj i najvećim dijelom u poznatim europskim središtima – Beču, Pragu, Budimpešti, Leipzigu, Grazu, Stuttgartu, Berlinu, Münchenu, Dresdenu i dr.

Različite litografske tehnike koje su omogućile potrebnu brzinu tiska, a uz nju i visoku umjetničku i tehničku kakvoću izvedbe, našle su svoje mjesto i u masovnoj uporabi u hrvatskim školama.

Bogatstvo ovoga likovnoga materijala pruža mogućnost stvaranja slike o vremenu i prostoru nastajanja tih dijela. Posebice je značajna razina umjetničke vrijednosti, namjene, odnosno vizualizirane poruke koju su ti prikazi trebali prenijeti gledatelju, da li oni bili samo školska populacija ili pak širi društveni slojevi.

Litografije su neiscrpan izvor brojnih informacija, pružaju uvid u brojne teme – bogatstvo grafičkih reproduktivnih tehnika, opuse pojedinih autora, edukativnih sadržaja, nastavnih programa, pa stoga čine važan izvor podataka za različite stručne i znanstvene analize.

Raspon likovnih vrijednosti kreće se od visokovrijednih do amaterskih prikaza, a mnogi slikovni prikazi rađeni su prema vlastitim zamislima slikara ili prema predlošcima drugih autora, ali najveći ih dio potječe od profiliranih i autora specijaliziranih za pojedine teme.

Formati prikaza su različiti, ovisno o tome o kojoj je seriji riječ. Ponekad su to cijele serije, a ponekad samo pojedinačni listovi iz serije.

Slikovnim litografskim prikazima namijenjenim školama dokumentirala su se brojna područja ljudske djelatnosti o kojima se poučavalo u različitim nastavnim predmetima. Tu su i prikazi za poučavanje povijesti – nacionalne, europske te svjetske, prikazi za vjeronauk, prirodopis, risanje, jezike, tehnička postignuća, religijski te svakidašnji život, kulturno-antropološke značajke pojedinih razdoblja i područja te niz drugih tema, primjerice: arhitektura od prapovijesti do suvremenog doba, od antičke do egipatske umjetnosti, arhitektura sakralnih objekata, nošnje, vedute, različiti krajolici, prirodne te geografske pojave, različiti običaji, obredi, obrti, portreti pojedinih pripadnika naroda te antropoloških zajednica, prirodne, geografske, kulturno-antropološke pojave i dr.

Izložbom se nastojalo istaknuti umjetnički, kulturni, povijesni, dokumentarni te edukativni značaj litografskih prikaza. Analizirane su u društvenom, ali i političkom kontekstu vremena u kojemu su nastale, gdje i za koga.

Cilj je izložbe, ponajprije, pokazati cjelovitu zbirku litografskih prikaza, ukazati na njezinu vrijednost i pružiti mogućnost njezina ponovnoga življenja, različitih iščitavanja i interpretacija. Nisu birani samo najljepši primjerci i oni najbolje očuvani nego svi – kako bi se dobio cjelovit uvid u taj raskošan materijal.

Zbog prostornog ograničenja za postavljanje izložbe, a zatim i brojnosti litografskih slikovnih prikaza, izložba je – da bi svi bili dostupni posjetiteljima – većim dijelom postavljena kao multimedijalna izložba. To prije jer je riječ o izlošcima koji su bili svojevrstan multimedij 19. i prve polovice 20. stoljeća.

Za sve zainteresirane i strpljive – uza svaki je slikovni prikaz i kratka legenda s osnovnim podatcima, a za podrobne obavijesti tiskan je stručni katalog s iscrpnim opisima svih izložaka.

Vesna Rapo
muzejska savjetnica

 

 

 

 

 

 

 


povratak na aktualnu izložbu