Biseri Školskog – 120 godina Hrvatskoga školskog muzeja

O IZLOŽBI

Biseri Školskog – 120 godina Hrvatskoga školskog muzeja

Izložbom Biseri Školskog – 120 godina Hrvatskoga školskog muzeja predstavljamo mali izbor iz bogatoga fundusa Muzeja koji obuhvaća oko 90 000 jedinica građe raspoređenih u 12 muzejskih zbirki. Želimo podsjetiti na važnost čuvanja školske i povijesno-pedagoške baštine i na njezine potencijale na području istraživanja i prezentacije hrvatske kulture u najširem smislu.

Hrvatski školski muzej otvoren je 19. kolovoza 1901. povodom 30. obljetnice Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora, učiteljske udruge koja je od svojega osnutka 1871. prikupljala građu za budući školski muzej i koja je, zajedno s ostalim učiteljskim udrugama, zaslužna za izgradnju Hrvatskoga učiteljskog doma (1889.), u kojem se Muzej nalazi od početka rada. Uoči svojega 120. rođendana Muzej je morao zatvoriti vrata posjetiteljima uslijed posljedica potresā u 2020. godini. U suradnji s drugim muzejima i kulturnim ustanovama, online i posebnim projektima nastavljamo svoj rad i komunikaciju s posjetiteljima.

Stoljeće i pol nakon početka prikupljanja građe i 120 godina nakon otvorenja Hrvatski školski muzej na svojevrsnoj je prekretnici. Njegova nas prošlost obvezuje, a sadašnjost stavlja pred nove velike izazove jer je riječ o jednom od starijih hrvatskih muzeja i jedinom školskom muzeju u Hrvatskoj.

Hrvatski školski muzej

Trg Republike Hrvatske 4, Zagreb

Tel. 01 4855 716

e-adresa: hsm@hsmuzej.hr

www.hsmuzej.hr

Biseri Školskog – 120 godina Hrvatskoga školskog muzeja

12 bisera / 12 zbirki / 12 desetljeća

Nakladnik: Hrvatski školski muzej

Za nakladnika: Štefka Batinić

Projekt osmislila i vodila: Marijana Bračić

Autorice tekstova o zbirkama i izbor građe:

Štefka Batinić (Pedagoška knjižnica Davorina Trstenjaka, Zbirka propisa, Zbirka školskih izvješća)

Ivana Dumbović Žužić (Pedagoška djelatnost)

Sonja Gaćina Škalamera (Arhivska zbirka)

Kristina Gverić (Zbirka nastavnih sredstava i pomagala, Zbirka radova učenika i nastavnika)

Branka Manin (Zbirka učeničkih i školskih listova, Zbirka udžbenika i priručnika)

Sanja Nekić (Zbirka igračaka, Zbirka školske opreme i predmeta)

Elizabeta Serdar (Zbirka fotografija, Zbirka razglednica i slikovnog tiska)

Uvodni tekst: Marijana Bračić

Fotografiranje i skeniranje građe: Fredy Fijačko

Grafičko oblikovanje: Studio Imago

Tisak: Team print

Zagreb, prosinac 2021.

Financirano sredstvima Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba

Biseri Školskog – 120 godina Hrvatskoga školskog muzeja - slika 1

Riznica arhivalija hrvatskoga školstva – Arhivska zbirka

Arhivska zbirka Hrvatskoga školskog muzeja specijalizirana je arhivska zbirka za povijest školstva i pedagogije osnovana kad i Muzej, 1901. godine. Već je tada jasno određeno da će se u Arhivu prikupljati „razni rukopisi i isprave koje su važne za proučavanje školstva”.

Godine 2021., u 120. godini djelovanja, Arhivska zbirka Hrvatskoga školskog muzeja ima ukupno 150 dužnih metara arhivskoga gradiva nastalog od 18. do 21. stoljeća djelovanjem pravnih osoba (ustanova, udruga, upravnih tijela) i pojedinaca, primarno iz područja školstva, prosvjetne i pedagoške djelatnosti.

Autograf Josipa Herovića Methodus. Zagreb, 1797. (HŠM A 224)

Dnevnik književnice Dragojle Jarnević. Karlovac, 1833. – 1874. (HŠM A 798)

Većina gradiva nabavljena je darovanjima, a manjim dijelom otkupima. Gradivo je sređeno u arhivskim fondovima i zbirkama arhivskoga gradiva.

Arhivski fondovi hrvatskih učiteljskih udruga i zadruga čine veći dio arhivskih fondova pravnih osoba i primarni su povijesni izvor za istraživanje povijesti organiziranoga djelovanja učitelja i profesora u 19. i prvoj polovini 20. stoljeća. Najstariji sačuvani fondovi su oni Učiteljske zadruge, prve učiteljske udruge u Hrvatskoj, osnovane 1865., i Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora (1871.).

Svjedodžba osposobnica Milki Pogačić. Zagreb, 1880. (HŠM A 4417)

Diploma počasnoga člana Saveza hrvatskih učiteljskih društava Mariji Jambrišak. Zagreb, 1888. (HŠM A 1032)

Počasna diploma Zagrebačke izložbe učila Hrvatskom pedagoško-književnom zboru. Zagreb, 1892. (HŠM A 597)

Osobne/obiteljske arhivske fondove čini arhivsko gradivo nastalo djelovanjem jedne osobe/obitelji. U Arhivskoj zbirci Muzeja čuvaju se osobni fondovi učitelja, profesora, pedagoga i književnika. Sadržavaju osobne, školske, službene dokumente, rukopise, gradivo nastalo profesionalnom i društvenom djelatnošću, korespondenciju i druge priloge za biobibliografiju. Po vrijednosti i količini rukopisne građe ističu se osobni fondovi Mijata Stojanovića, Davorina Trstenjaka, Milke Pogačić, Saliha Ljubunčića, Mihajla Ogrizovića, Vladimira Poljaka te književnika Dragojle Jarnević, Mate Lovraka i Grigora Viteza.

Školska spomenica Opće pučke škole u Vugrovcu. Vugrovec, 1897. – 1963. (HŠM A 4658)

Počasna knjiga Niže dječačke i djevojačke pučke škole u Krajiškoj ulici u Zagrebu. Zagreb, 1892. – 1905. (HŠM 50134)

Svjedodžba polaznica Niže pučke djevojačke škole u Vukovaru Pavici Baić. Vukovar, 1918. (HŠM 47183)

Pohvalnica Opće pučke škole u Samoboru Mirku Šnappu. Samobor, 1893. (HŠM A 2441)

Zbirka školskih, osobnih dokumenata i rukopisa sadržava fragmentarno gradivo nastalo životom i djelovanjem jedne osobe. U Zbirci se čuvaju učeničke školske svjedodžbe, pohvalnice, knjižice, fakultetski indeksi i diplome te ostali osobni dokumenti i rukopisi. Posebna se pozornost posvetila sabiranju svjedodžbi o obrazovanju učiteljica i učitelja.

Svjedodžba Kr. gornjogradske gimnazije u Zagrebu Krešimiru Gjurinu. Zagreb, 17. 7. 1915. (HŠM A 4657)

Svjedodžba Osnovne škole „Dr. Franko Winter” u Bjelovaru Branku Vukmanu. Bjelovar, 1961. (HŠM 39958)

Zbirka školskih zapisnika (protokola) sadržava 170 rukopisnih knjiga od kraja 18. do početka 20. stoljeća, većim dijelom s prostora Vojne krajine. To su zapisnici školskih naredbi, ispitnih izvješća, počasne i sramotne knjige te školske spomenice. Zbirka imenika i dnevnika rada ima 240 imenika i dnevnika rada osnovnih i srednjih škola, većinom iz Zagreba i okolice, nastalih od 1887. do 1950. godine. Arhivsko gradivo za povijest školstva u Hrvatskoj zbirka je fragmentarnoga arhivskoga gradiva škola i prosvjetnih ustanova te prosvjetnih upravnih tijela i uopće pravnih osoba. Dokumentacija o školama čuva arhivsko gradivo anketa provedenih po školama Banovine Hrvatske 1939./1940. i osnovnim školama Republike Hrvatske 1960-ih. Upitnici sadržavaju osnovne obavijesti o radu i stanju škole te njezinoj povijesti. Dokumentacija ima 24 dužna metra gradiva (4016 fascikala).

Naslovnica rukopisa M. Lovraka Družba Pere Kvržice iz 1933. godine (HŠM A 4503)

Prva stranica rukopisa M. Lovraka Družba Pere Kvržice iz 1933. godine (HŠM A 4503)

Sabrano izvorno arhivsko gradivo za povijest školstva, obrazovanja, pedagoških znanosti i prosvjete u Hrvatskoj ima svojstvo spomenika kulture od nacionalnoga značenja.

To je gadivo izvor za interdisciplinarna stručno-znanstvena istraživanja povijesnih, pedagoških, kulturoloških i uopće društveno-humanističkih tema te za muzeološku prezentaciju i druge promotivne aktivnosti u komunikaciji s posjetiteljima i publikom u najširem smislu. Novim akvizicijama Arhivska zbirka kontinuirano se povećava i obogaćuje.

Biseri Školskog – 120 godina Hrvatskoga školskog muzeja - slika 23

Zbirka fotografija

Počeci prikupljanja i čuvanja fotografske građe vezani su uz sam osnutak Hrvatskoga školskog muzeja, što svjedoče prve inventarne knjige – Imovnici (1901.).

Putujućih fotografi, domaći i strani, autori su prvih sačuvanih fotografija vezanih uz školstvo. Otvaranjem prvih stalnih fotografskih atelijera u Zagrebu i drugim gradovima (Pommer, Standl, Mosinger, Warga, Weinrich…) fotografiranje postaje sve pristupačnije i učestalije.

Učenice Više djevojačke škole u Karlovcu u gimnastičkoj dvorani, braća de Jongh Pariz, Karlovac, 1903., HŠM Mf 62

Osnivači „Učiteljske zadruge”, prvog učiteljskog društva u Hrvatskoj, sudionici Prve hrvatske učiteljske skupštine u Zagrebu 10. i 11. listopada 1865. godine. Carl Alkier, Zagreb, 1865. HŠM Mf 125

Maturanti VIII. a razreda Gimnazije Nova Gradiška Nova Gradiška, 1953. HŠM 36932

Prvopričesnici Foto Studio, Zagreb, 25. 05. 1933., HŠM 38079

Sudjelovanje Hrvatske, odnosno Odjela za bogoštovlje i nastavu na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900. zaslužno je i za nastanak dvaju iznimnih albuma fotografija (Slike iz školskoga života…, Album učeničkih igara…) s fotografijama o radu škola i zavoda toga vremena. Veliku vrijednost imaju i fotografije koje svjedoče o osnivanju HŠM-a, osnivanju prvih učiteljskih udruženja, o istaknutim učiteljima, njihovu stručnom usavršavanju, izgradnji odnosno izgledu mnogih škola.

Učenici drugog razreda Donjogradske dječačke pučke škole u Zagrebu za obuke u uspravnom pismu, Zagreb, oko 1900., HŠM Mf 123/3

Učenici pučke škole u Visokoj Drenovici s učiteljem Valentinom Puževskim Visoka Drenovica, 1960., HŠM Mf 1315

Učitelj s dvoje djece u učionici, Split, 1944. g. HŠM 34901

Proslava u čast Nikoli Tesli. Ivan Rubčić, Smiljan, 1. četv. 19. st., HŠM 49473

Među muzejskim fotografijama 20. stoljeća raspon je od onih koje imaju umjetničku vrijednost (Kulčar, Miffek, Mjeda, drugi profesionalni fotografski studiji) do amaterskih fotografija slabije kvalitete, ali velike dokumentarne vrijednosti. Karakteristična su fotografiranja učenika (razreda) s učiteljima, obično krajem školske godine, i u posebnim prigodama (prva sv. pričest, maturalne zabave, primanje u pionirsku organizaciju…). Važne su i fotografije koje svjedoče o ratnim stradanjima školskih objekata u Drugom svjetskom ratu i Domovinskom ratu, ali i o stradanjima djece.

Mato Lovrak pred ulazom u zgradu Hrvatskoga učiteljskog doma, odnosno Hrvatskoga školskog muzeja. Jozo Vranić, Zagreb, 1971., HŠM 39668

Primanje učenika I. razreda Osnovne škole „Vladimir Nemet” u Zagrebu u Savez pionira Zagreb, 1973., HŠM 34898

Učenici osnovne škole Hrvatska, 2. pol. 20. st. HŠM 38073

Oštećena osnovna škola u Laslovu, stradala u Domovinskm ratu. J. Petrić, Laslovo, 22. 10. 1991. HŠM Mf 677

Fotografije su najčešće u Muzej pristigle darivanjem učitelja ili negdašnjih učenika, a često su dijelom ostavština koje se sastoje i od druge vrste građe (svjedodžbi, udžbenika, predmeta…).

U Zbirci su fotografije razvrstane u skupine: sustav odgoja i obrazovanja (prema lokalitetu), ličnosti, prosvjetne i druge ustanove, organizacije i udruženja.

Biseri Školskog – 120 godina Hrvatskoga školskog muzeja - slika 40

Zbirka igračaka

Zbirka igračaka Hrvatskoga školskog muzeja stvarana je postupnim prikupljanjem, a s vremenom se shvatilo da je nužna i zaštita te vrste kulturne baštine u skladu sa suvremenim pedagoškim paradigmama, u kojima igre i igračke postaju sve važniji predmet proučavanja u svrhu shvaćanja njihove važnosti i utjecaja na razvoj, odgoj i obrazovanje djeteta.

Do osnutka Zbirke igre i igračke koje su se čuvale u Muzeju bile su raspoređene u Zbirci školske opreme i predmeta i Zbirci nastavnih sredstava i pomagala.

Lutka, Hrvatska, 1. pol. 20. st. HŠM 44806; Disco Barbie, Mattel, SAD, 1968. god. HŠM 45686

Dječji drveni namještaj Hrvatska, kraj 19. st. HŠM 45705

Gumene lutke Tvornica igračaka Biserka, Zagreb, 1970-e HŠM 45264; HŠM 45691

Zagi – maskota zagrebačke Univerzijade TIK-TIK, Krapina, 1987. god. HŠM 46940

Tko zna više? – dječja igra Zagreb, oko 1930. god. HŠM 31502

Tijekom muzikološke akcije HŠM-a Slatko sjećanje na djetinjstvo 2019. godine građani su darovali veći dio igara i igračaka, među kojima najviše domaćih proizvođača kao što su Tvornica igračaka Biserka iz Zagreba, Jugoplastika iz Splita, Tila – 25. maj iz Labina, zemalja u okruženju poput Mehanotehnike iz Izole u Slovenije te igre i igračke inozemnih proizvođača.

Prema vrsti, u Zbirci se nalaze lutke, plišane, drvene i gumene igračke, društvene igre, razna vozila (automobili, kamioni, vlakovi, avioni…) te druge tradicionalne i različite igre i igračke kojima su se igrala djeca od kraja 19. stoljeća do današnjih dana.

Dječja kolica za igru Hrvatska, 1960-e HŠM 44924

Lopta Hrvatska, sredina 20. st. HŠM 44922

Model automobila Mercedes 280 GE Mehanotehnika, Slovenija, oko 1975. god. HŠM 45678

Zasebnu grupu, s obzirom na vrstu zapisa, čine audiovizualne igre/zapisi i elektroničke igre, koje su od druge polovine 20. stoljeća postale neodvojivi dio svakodnevice djece, ali i odraslih. Pitanje je koliko možemo baštiniti od velikoga broja elektroničkih igara, ali svakako je potrebno pohraniti ogledne i najpopularnije primjerke.

Dječje glačalo, Hrvatska, 20. st. HŠM 45090; Dječji šivaći stroj, Hrvatska, 1. pol. 20. st. HŠM 44923

Bartender – limena dječja igračka Japan, 1950. god. HŠM 46706

Medo Hrvatska, 2. pol. 20. st. HŠM 44752

Igračke tvornice Jugoplastika, Hrvatska, 2. pol. 20. st.

Danas se u Zbirci igračaka čuva preko 1000 raznolikih igara i igračaka, koje su muzikološki obrađene i predstavljene javnosti.

Građa Zbirke kontinuirano se prikuplja pretežito donacijama i manjim dijelom otkupom, a zamjetan je interes javnosti i spremnost za darivanje sentimentalno važnih osobnih predmeta – igračaka iz razdoblja odrastanja i djetinjstva.

Biseri Školskog – 120 godina Hrvatskoga školskog muzeja - slika 57

Zbirka nastavnih sredstava i pomagala

Građa prvoga stalnog postava Hrvatskoga školskog muzeja bila je dio prvih muzejskih zbirki: Zbirke nastavnih sredstava i školske opreme, Pedagoške knjižnice te Arhiva. Na dan otvorenja 1901. Muzej je u Zbirci nastavnih sredstava i školske opreme imao 4935 muzejskih predmeta, u Pedagoškoj knjižnici 2741 djelo, a u Arhivskoj zbirci 290 komada.

Pločica za pisanje od škriljevca, poč. 20. st. (školski pribor) HŠM Mp 2493

Pravilno držanje pera i ruke kod uspravnog pisma“, kraj 19. st. (zidne table) HŠM Mp 6119

Računalo s razdjelnicima, Zagreb, kraj 19. st. (računala) HŠM Mp 6224

Školovid Kraljevina Hrvatske i Slavonije“, Zagreb, na prijelazu 1898./99. (zemljovidi) HŠM Mp 2496

Tijekom godina pokazala se potreba za stvaranjem novih zbirki te razgraničavanjem postojećih. Zbirka nastavnih sredstava i školske opreme, poslije nazvana Zbirka nastavnih sredstava i školske opreme, radova učenika i nastavnika te likovnih radova, godine 2011. razgraničena je na tri zbirke koje danas nose nazive Zbirka nastavnih sredstava i pomagala, Zbirka školske opreme i predmeta te Zbirka radova učenika i nastavnika.

Današnja Zbirka nastavnih sredstava i pomagala ima oko 5000 muzejskih predmeta. Zbirka je heterogena, a muzejski predmeti koji se nalaze u njoj datiraju od kraja 17. stoljeća do danas i pružaju uvid u različite oblike didaktičke transformacije, materijale, tehnike izrade i funkciju u nastavnom procesu. Najveći dio građe s kraja je 19. i iz prve polovine 20. stoljeća.

Bertuchova enciklopedija / sedam svezaka Slikovnice za djecu, Njemačka, prijelaz 18./19. st. HŠM Mp 3872, HŠM Mp 3430, HŠM Mp 3454, HŠM Mp 3397

„Telurij s lunarijem i s preciznim mehanizmom i efektnom rasvjetom“ , kraj 19. st. HŠM Mp 2906

Tintarnice i pera, Njemačka, poč. 20. st. HŠM 39847

Pernica s računalom, 20. st. HŠM Mp 6776

Preparati punjenih ptica, prijelaz 19./20. st. (preparati), HŠM Mp 185 - 191

Zbirka čuva mnogobrojni školski pribor: školske pločice, tintarnice, sušila za tintu, bugačice, držala za pero, guščja pera, drvena pera i pernice, grafitne olovke, drvene olovke, bojice, flomastere, šiljila, tempere, trokute, ravnala, pribor za tehničko crtanje.

Zbirka čuva i preparate, računala, zidne table, zemljovide, oko 300 pisanki, nekoliko školskih ploča, audiovizualne materijale za rad, dijafilmove, element filmove, pomagala za nastavu fizike i kemije, fotografije koje su se koristile na nastavi iz mnogih predmeta, vježbenice, slovarice i slično.

Pisanka Simona Frangeša, Zagreb, 1892. HŠM 30532

Globus nebeskoga svoda, 19. st. (globusi i teluriji), HŠM Mp 6064

Donacija šiljila, Zagreb, od 1977. do 1984. HŠM 43391, HŠM 43459, HŠM 43362, HŠM 43339, HŠM 43410, HŠM 43439, HŠM 43374, HŠM 43352

Najbrojnija skupina predmeta unutar Zbirke su zidne table (litografije, kolorirane litografije, zidne početnice i drugo). Kakvo se bogatstvo na njima nalazi, koliko su raznovrsne i koliko je široko znanje koje je preko njih bilo dostupno pokazuje gotovo 2000 takvih muzejskih predmeta. Posebno su korištene na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće u svim nastavnim predmetima.

Biseri Školskog – 120 godina Hrvatskoga školskog muzeja - slika 76

Zbirka propisa i službenih publikacija u odgoju i obrazovanju

Zbirka propisa i službenih publikacija u odgoju i obrazovanju nastala je izlučivanjem građe iz knjižničnoga fonda i fonda Arhivske zbirke. Osnivanje ove zbirke rezultat je potrebe stvaranja baštinske zbirke povijesnoga legislativnog okvira hrvatskoga školstva – i u svrhu stručnoga rada u Hrvatskom školskom muzeju i radi pružanja informacija istraživačima povijesti školstva.

Ratio educationis – Sustav obrazovanja i cjelokupnog školstva za Ugarsko Kraljevstvo i njemu pridružene zemlje. Beč, 1777. , HŠM 41887

Ratio educationis… Budim, 1806., HŠM 41888

Nacrt ustroja gimnazija i realnih škola u Austriji. Beč, 1849., HŠM 41735

Mažuranićev školski zakon. Zagreb, 1874., HŠM 37464

Zbirka obuhvaća oko 900 jedinica građe – školskih zakona, naredbi, propisa i uputa nadležnih upravnih tijela, zatim nastavne planove i programe te disciplinarne propise za osnovne i srednje škole, statute i pravila rada prosvjetnih ustanova i društava.

Građa je nabavljena ponajprije darovima pojedinaca i institucija te manjim dijelom otkupom ili kupnjom.

Zbirka zakona i naredaba za Vojnu krajinu obuhvaća i školske propise. Budim, 1871., HŠM 41734

Školski zakon donesen za banovanja Khuen-Héderváryja. Zagreb, 1888., HŠM 37575

Dvojezično izdanje najvažnijih zakona o pučkim školama s nastavnim planovima i programima za škole u Dalmaciji. Beč, 1897., HŠM 37620

Zakon o narodnim školama u Kraljevini Jugoslaviji. Zagreb, 1929., HŠM 37655

Najstarije publikacije u Zbirci propisa dva su zakonodavna dokumenta na kojima su se temeljile prosvjetiteljske školske reforme u Habsburškoj Monarhiji: Opći školski red za njemačke normalne, glavne i trivijalne škole (Die Allgemeine Schulordnung für die deutschen Normal-, Haupt- und Trivialschulen) iz 1774. i Sustav obrazovanja i cjelokupnog školstva za Ugarsko Kraljevstvo i njemu pridružene zemlje (Ratio educationis totiusque rei literariae per Regnum Hungariae et provincias eidem adnexas) iz 1777. godine.

Biseri Školskog – 120 godina Hrvatskoga školskog muzeja - slika 88

Zakon o srednjim školama i Zakon o učiteljskim školama. Beograd, 1930., HŠM 36956

Odredbe, naredbe i propisi u upravi nastavne struke. Zagreb, 1942., HŠM 3767

Disciplinarni propis za hrvatskoslavonske gimnazije. Zagreb, 1853., HŠM 41492

Disciplinarni propis za opće pučke i građanske škole u Hrvatsko- -slavonskoj krajini. Zagreb, 1879., HŠM 37483

Zbirka propisa i službenih publikacija u odgoju i obrazovanju Hrvatskoga školskog muzeja pruža uvid u legislativnu kronologiju hrvatskoga školstva od 70-ih godina 18. stoljeća do danas. Zbirka se trajno izgrađuje i dopunjava.

Biseri Školskog – 120 godina Hrvatskoga školskog muzeja - slika 94

Zbirka radova učenika i nastavnika

Zbirka radova učenika i nastavnika danas ima preko 11 000 muzejskih predmeta. Heterogena je, slojevita i sadržava mnoštvo različitih predmeta, od ispunjenih stranica herbarija, estetski besprijekornih krasnopisanki, bilježnica, zadaćnica, emocijama ispunjenih spomenara do predmeta nastalih na nastavnim predmetima muški i ženski ručni rad, uzornika, vezova, čipke, predmeta iz košaraških škola, urarskih škola, obrtnih škola i ostalog.

„Pariška soba”, kulturno-povijesna cjelina kojom se školstvo Kraljevine Hrvatske i Slavonije predstavilo na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900., muški ručni rad

Spomenar Vilme Samsa, Zagreb, 1908. HŠM 43075

Uzorci uzlanja – rad učenica Samostanske škole u Zagrebu tijekom 70-ih godina 18. stoljeća, ženski ručni rad. HŠM Mp 174/c

Uzornik mreškanja – rad učenica Samostanske škole u Zagrebu tijekom 70-ih godina 18. stoljeća, ženski ručni rad. HŠM Mp 173

Podatke o tome da se velika količina građe Zbirke radova prikupila u prvim godinama postojanja Muzeja pronalazimo u popisima donirane građe u prvom katalogu Muzeja te izdanju Darovi Hrvatskom školskom muzeju. U Darovima u kratkim izvještajima pratimo kako su se prikupljala sredstva i građa od 12. listopada 1900. do kraja 1911. godine. U tu svrhu organizirane su zabave u korist Školskoga muzeja kao i prigodni koncerti, druženja, ples i tombola. Takva događanja bila su česta pojava u školama diljem Hrvatske toga vremena.

Učiteljski stan, iz albuma likovnih radova učenika šegrtskih škola iz Zagreba Augusta Posilovića, 1928. HŠM Mp 5576

Zidne novine, druga pol. 20. st. HŠM 31792

Viktorija Potočnjak i njezina Zidna početnica, II. osnovna škola u Draškovićevoj ulici u Zagrebu, školska godina 1956./57. HŠM 30901

Branko Ružić darovao je 1986. godine 146 likovnih radova učenika koji su objavljeni u knjizi „Djeca crtaju” HŠM Mp 2756

Godine 1925. započinje i izložbena djelatnost Hrvatskoga školskog muzeja, koja je utjecala na razvoj i širenje današnje Zbirke radova učenika i nastavnika. Izložbama se prikupila velika količina vrijedne i za to vrijeme suvremene građe. Prvenstveno se to odnosi na likovno stvaralaštvo učenika, likovnih pedagoga, ali sustavno su se prikupljale i ostale vrste građe.

Krasnopisanka, Zagreb, 1931. HŠM 30637

Risanka za pučke škole, Zagreb, kraj 19. st. HŠM Mp 5203

Herbar Stanke Mecger, Hrvatska, sredina 20. st. HŠM 31298

Zadaćnica, Karlovac, kraj 19. st. HŠM 30610/8

Zbirka će nastaviti pratiti trendove. Prikupljat će se radovi koji svojim sadržajem svjedoče o vremenu u kojem su nastali. Nadamo se da će Muzej ponovno započeti i s izložbenom djelatnošću u vlastitim prostorima, da će ponovno biti domaćin izložbama odgojno-obrazovnih ustanova iz cijele Hrvatske. Upravo su to trenuci u kojima se uspostavlja najčvršća poveznica muzeja i publike, a za Zbirku radova učenika i nastavnika to podrazumijeva i jamči poveznicu Zbirke i njezinih stvaratelja.

Biseri Školskog – 120 godina Hrvatskoga školskog muzeja - slika 113

Zbirka razglednica i slikovnog tiska

Zbirka razglednica i slikovnog tiska do 2011. dijelom je Zbirke izvornih fotografija. Broj razglednica unutar nje znatnije se povećava nakon otvorenja stalnoga postava (2000.), kad Muzej dobiva sve više ponuda za darovanje i otkup građe, među ostalim i razglednica.

Zbog specijaliziranosti naše ustanove najviše nas zanimaju motivi vezani (uže ili šire) uz školstvo. U najvećem broju zastupljene su razglednice s motivom školskih zgrada, učitelja i učenika, nastave, događanja, učiteljskih udruga…

Kr. velika gimnazija u Požegi, Požega, 1901., HŠM 32506

Pučka škola u Brinju, Brinje, 1893., HŠM 32515

Hrvatski učiteljski dom u Zagrebu, I. Rechnitzer i sin, Zagreb, 1901., HŠM 32854

Razglednice datiraju od druge polovine 19. stoljeća do suvremenosti. Svakako su najzanimljivije one najstarije, primjerice iz Brinja, Požege, Ogulina, Sušaka, Karlovca, Petrinje, Zagreba ili Gospića.

Oko 60 % razglednica prikazuje školske zgrade, zasebno ili uz druge prizore mjesta. Držimo da je zasad najstarija ona iz Brinja u litografskoj tehnici; poslana je 1893., a od četiri prikazana motiva na njoj jedan je zgrada pučke škole.

Pučka škola u Nuštru, R. Mosinger Zagreb, 1912., HŠM 32727

Gimnazija na Sušaku, Edgar Schmidt, Dresden-Budimpešta, 1900., HŠM 32577

Školska ulica u Petrinji, M. Cakoje Petrinja, 1898., HŠM 32998

Djeca na božićnoj svečanosti Kongregacije učiteljica u Zagrebu Zagreb, 1908., HŠM 32525

Škola u Kostajnici, E. Lukić Kostajnica, 1911., HŠM 33376

Važne su i razglednice kojima su motiv portreti učitelja, pisaca ili poznatih osoba. One su često reprodukcije slika poznatih hrvatskih umjetnika. Posebno mjesto imaju razglednice s motivom zgrade Hrvatskoga učiteljskog doma, u kojoj je danas Muzej smješten.

Autori starih razglednica poznati su fotografi i litografi, a oni su ujedno i nakladnici, primjerice: Weiss & Dreykurs, Griesbach i Knaus, svjetlotiskarski zavod R. Mosingera, I. Reich.

Zgrada Realne gimnazije i Franjevačkog samostana u Vukovaru, Vinkovci, kraj 19. st. HŠM Mf 1803

Remete, djeca u narodnim nošnjama Zagreb, 1907., HŠM 34532

Viša djevojačka i niža pučka škola u Gospiću, Gospić, 1903., HŠM 33132

Realna gimnazija u Zagrebu, Zagreb, 1901., HŠM 33646

U Zbirci su zastupljene i razglednice „zlatnoga doba”, odnosno početka 20. stoljeća, kad ih svijetom putuje na milijune, različitih su tehnika i motiva, prikazuju gradove, djela likovnih umjetnika, portrete osoba. Nerijetko se i obiteljske fotografije šalju kao razglednice.

Dio razglednica Hrvatskoga školskog muzeja neispisan je, a one ispisane rukom pošiljatelja često sadržavaju dodatne zanimljivosti – ili ih je pisala ili su adresirane na neku istaknutu, poznatu osobu (prosvjetni, kulturni djelatnici…).

Biseri Školskog – 120 godina Hrvatskoga školskog muzeja - slika 132

Zbirka školske opreme i predmeta

Nastanak današnje Zbirke školske opreme i predmeta vezan je uz osnivanje Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora 1871. godine – strukovne organizacije učitelja i učiteljica koja je od osnutka radila i na prikupljanju građe za budući Hrvatski školski muzej.

Školska kuta Zagreb, 1970-e HŠM 49253

Školska torba Hrvatska 2. pol. 20.st. HŠM 31202

Školska klupa s pomičnom pločom i dva pomična sjedala, Hrvatska, kraj 19. st. HŠM Mp 4585

Kad je 1901. otvoren prvi stalni postav Muzeja, tadašnja Zbirka nastavnih sredstava i školske opreme imala je 4935 predmeta. Poslije je ona postala dio kompleksne Zbirke nastavnih sredstva i školske opreme, radova učenika i nastavnika i likovnih radova, a od 2011. samostalna Zbirka školske opreme i predmeta, koja čuva brojne vrste predmeta od raznolikoga materijala i raznih dimenzija.

Oprema za tjelesni Dres (HŠM 50732); Cvićke – školske papuče (HŠM 38589 i 38590), Borovo, Hrvatska, 2. pol. 20. st.; Cvićke – školske papuče (HŠM 38591), Borovo, Hrvatska, 2016. god.

Učeničko odlikovanje – kolajna Pučka škola u Križevcima, 19. st. HŠM Mp 4375

Radna soba književnika Mate Lovraka. Ostavština književnika M. Lovraka čuva se u Hrvatskom školskom muzeju.

Disciplinarni propis glede ponašanja učenika u školi i izvan nje, Zagreb, 1888. god., HŠM Mp 365

Transparenti s prosvjetnog štrajka Hrvatska mora bolje, Zagreb, studeni 2019. god. (HŠM 48070, 48077, 48075, 48069), Hrvatska, 2019.

Uglavnom je riječ o školskom pokućstvu (klupe, stolci, katedre, ormari), školskim zvonima, zastavama, školskim torbama, pečatnjacima starih škola, prosvjetnih i pedagoških udruga, školskim odličjima i medaljama, odorama, značkama, osobnim predmetima učitelja i drugim predmetima koji svjedoče o školskom životu.

Pionirska obilježja: Štafetna palica (HŠM 31422), pionirska kapa (HŠM 44932), pionirska marama (HŠM 42979), pionirski prsten (HŠM 42980), pionirska značka (HŠM 39672), pionirska knjižica (HŠM Mp 1249), Hrvatska, 2. pol. 20. st.

Glava robota TIOSS (Teledirigirani izvršni organ samoorganizirajućeg sustava - prvi hrvatski robot), Zagreb, 1962.-1966. god., HŠM 40050

Mikroračunalo u obrazovanju Ivel Ultra / Impuls 9020, Hrvatska, 1985., HŠM 40020

Odora krajiškog učitelja Hrvatska, 19. st., HŠM Mp 2495/1-9

Građa se konstantno prikuplja donacijama ili otkupom od različitih proizvođača školske opreme, škola i drugih prosvjetnih, pedagoških i kulturnih ustanova i društava te pojedinaca. Trenutačno se u Zbirci čuva veliki broj predmeta, koji datiraju od kraja 18. stoljeća do današnjih dana, a Zbirka se i dalje popunjava relevantnim povijesnim i suvremenim predmetima važnim za proučavanje i razvoj školstva prvenstveno na području Republike Hrvatske.

Biseri Školskog – 120 godina Hrvatskoga školskog muzeja - slika 150

Zbirka školskih izvješća

Zbirka školskih izvješća Hrvatskoga školskog muzeja obuhvaća oko 5500 tiskanih godišnjih izvješća o radu srednjih i osnovnih škola u vremenskom rasponu od 18. do 21. stoljeća. Više od tri četvrtine izvješća odnosi se na škole s područja današnje Republike Hrvatske, a ostatak na škole iz susjednih zemalja.

Sadržaj nastavnih predmeta za javni ispit učenika Kraljevske glavne narodne škole u Zagrebu 1783. (HŠM Mu 933)

Izvješće Više početne djevojačke škole u samostanu reda sv. Uršule u Varaždinu na kraju školske godine 1851./1852. (HŠM Ši 405)

Gramatički razred karlovačke gimnazije pohađao je 1827. Juraj Dobrila (HŠM Ši 97)

Klasifikacija učenika elementarne škole u Dubrovniku za školsku godinu 1838./39. (HŠM Ši 539)

Školska izvješća jedinstven su i nedovoljno korišten izvor za istraživanje školstva u Hrvatskoj. Podaci koje nam pružaju nisu relevantni samo za škole na koje se odnose nego i za rekonstrukciju slike školstva i prosvjetnih prilika jednoga doba. Iako je riječ o publikacijama sa zadanim, stereotipnim i unificiranim sadržajem, njihovi informacijski potencijali nadilaze obilježja „suhoparnoga statističkog materijala” jer se iz njih mogu pratiti uspjeh, zdravlje i socijalno podrijetlo generacija učenika te popisi nastavnoga osoblja s funkcijom i statusom pojedinih učitelja, nastavni planovi i programi, popisi udžbenika i slično.

Biseri Školskog – 120 godina Hrvatskoga školskog muzeja - slika 157

Biseri Školskog – 120 godina Hrvatskoga školskog muzeja - slika 158

Biseri Školskog – 120 godina Hrvatskoga školskog muzeja - slika 159

Izvještaj Carske i kraljevske gimnazije u Zadru na kraju školske godine 1858./1859. (HŠM Ši 438)

Izvješće Kraljevske učiteljske škole u Zagrebu na kraju školske godine 1863./1864. (HŠM Ši 494)

Prvo godišnje izvješće Učiteljske škole u Petrinji na kraju školske godine 1873./1874. (HŠM Ši 209)

Luksuzno opremljeno izvješće zagrebačke Kraljevske velike gimnazije iz „zlatnog doba” školskih izvješća. Zagreb, 1891. (HŠM Ši 464)

Tiskanim godišnjim školskim izvješćima kakve poznajemo iz druge polovine 19. i početka 20. stoljeća prethodile su njihove sadržajno skromnije varijante iz prve polovine 19. stoljeća, a ovima opet pozivnice s programima školskih priredaba i javnih ispita koji su se održavali krajem školske godine. S vremenom su se tim programima dodavale školske vijesti i oni su postupno prerastali u izvješća o radu škola u protekloj školskoj godini.

Biseri Školskog – 120 godina Hrvatskoga školskog muzeja - slika 165

Biseri Školskog – 120 godina Hrvatskoga školskog muzeja - slika 166

Nautička škola u Bakru također je objavljivala školska izvješća (HŠM Ši 854)

Izvješće zagrebačke Kraljevske zemaljske obrtne škole – pomak u likovnoj i grafičkoj opremi školskih izvješća. Zagreb, 1918. (HŠM Ši 502)

Tridesetih godina 20. stoljeća najčešći je motiv na omotu bila školska zgrada. Zagreb, 1938. (HŠM Ši 468)

Izvješće Učiteljske škole u Splitu na kraju školske godine 1946./1947. (HŠM Ši 354)

Od sredine 19. stoljeća pa do pokretanja svojega stručnog časopisa Nastavni vjesnik (1893.) gimnazijski su profesori u izvješćima redovito objavljivali svoje znanstvene rasprave iz različitih disciplina.

Zbirka školskih izvješća Hrvatskoga školskog muzeja jedinstvena je zbirka vrijednih, a često zapostavljenih i zaboravljenih, publikacija koje dokumentiraju hrvatsku prosvjetnu i širu kulturnu povijest.

Biseri Školskog – 120 godina Hrvatskoga školskog muzeja - slika 172

Zbirka učeničkih i školskih listova

Zbirka učeničkih i školskih listova čuva 3776 jedinica građe. U početku su listovi objavljivali literarne radove učenika i služili za predstavljanje učeničkoga stvaralaštva, a s vremenom su evoluirali u, na izgled, gotovo profesionalne novinarsko-stvaralačke uratke ukoričene u formi časopisa.

Listom se predstavljaju aktivnosti škole (ili primjerice razreda) iz vizure učenika (pod vodstvom mentora). Njima se predstavljaju literarni, likovni i novinarski radovi učenika i prikazuju događanja unutar škole, ona koja škola organizira ili u kojima škola sudjeluje. Iz njih se izvrsno mogu iščitati pogledi i stavovi učenika o pojedinim aktualnim ili mikro temama (onome što se događa ili planira u njihovoj školi ili zajednici).

Među najstarijim listovima su i Tratinčice s naših livada ubrane dječjom rukom (1933., HŠM 42481)

Primjer razrednog lista Cvjetići i sadržaja – 2. razred školske godine 1998./99. (HŠM 45363)

Glas mladih (1959., HŠM 40381) – i krajem 50-ih godina 20. stoljeća nailazimo na listove koji su rukom ilustrirani i oslikavani.

Jordanovački vjesnik (1957., HŠM 40592) možemo pratiti kroz Zbirku od 1957. sve do 2007. godine.

Školski list kao obljetnička publikacija (Gora, 1979., HŠM 40413)

Zbirka je dobar izvor za praćenje razvitka školskoga (ili razrednoga) lista – od onih pisanih rukom u jednom primjerku, šapirografiranih do vrlo moderno prelomljenih i oblikovanih listova otisnutih u boji.

Najstariji listovi koje čuvamo nastali su u prvoj polovini 20. stoljeća. To su Đački napredak, list za mladež (1907.), Đačko kolo (1908.), Rad Hrvatskog đačkog literarnog društva „Osvit” Gornjogradske gimnazije (1910.) te Naša radost 3. i 4. razreda Osnovne škole u Belaju (1932. – 1933.), Tratinčice s naših livada ubrane dječjom rukom (1932. – 1934.) i razredni list Naš 8.a. Tri od četiri broja Naše radosti ispisana su rukom i rukom ilustrirana u bojama, u samo jednom primjerku.

Svaki list odražava vrijeme u kojem je nastao. Naziv lista asocira na pionire i pionirsku organizaciju. (Crvena marama, s. a., HŠM 42259)

List se trudilo privlačno „opremiti” i obilježiti njime prigodne datume (Proljeće, 1967., HŠM 42107)

List se trudilo privlačno „opremiti” i obilježiti njime prigodne datume (Prozorčić u svijet, s. a., HŠM 42133)

Impresum lista s vremenom je evoluirao od manje i nepotpunih podataka do svih potrebnih za identifikaciju autora i suradnika (Proljeće, 1967., HŠM 42107)

Impresum lista s vremenom je evoluirao od manje i nepotpunih podataka do svih potrebnih za identifikaciju autora i suradnika (Prozorčić u svijet, s. a., HŠM 42133)

Zbirka predstavlja reprezentativan uzorak za proučavanje i sadržajnih promjena školskih listova i razvitak tehnologije izrade listova, vidljiva je razina „angažmana” učenika u nastajanju školskoga lista, moguće je pratiti bilježenje povijesti škole i kraja (ponekad dokumentarno, a ponekad kroz radove učenika koji subjektivno interpretiraju).

U počecima školski listovi bili su „proizvod” literarnih i likovnih skupina učenika (Zdenac, 1970., HŠM 42384)

Šarenilo suvremenih školskih listova ukazuje na tehnološki razvitak pripreme i opreme (Bartol, 1999., HŠM 40130)

Šarenilo suvremenih školskih listova ukazuje na tehnološki razvitak pripreme i opreme (Žubor, 2019., HŠM 46855)

Nakladnici učeničkih i školskih listova osim škola bili su razredi, učenici, pionirske organizacije ili vrtići (Cvrčak, 1995., HŠM 46108)

Današnji listovi su poput suvremenih tjednika i donose mnoge teme važne za život škole i zajednice (Bohem, 2020., HŠM 46868)

Današnji listovi su poput suvremenih tjednika i donose mnoge teme važne za život škole i zajednice (Mi mladi, 2020., HŠM 46869)

Današnji listovi su poput suvremenih tjednika i donose mnoge teme važne za život škole i zajednice (Žubor, 2019., HŠM 46855)

U sadržaju listova ogledaju se i ideološka ili pak nacionalna obilježja (ovisno o vremenu u kojem su listovi nastajali) bilo u temama koje se obrađuju ili pristupu pojedinim temama.

Najvećim dijelom Zbirka se popunjava preuzimanjem listova izloženih na zagrebačkom LiDraNu ili darom škola/nakladnika.

Biseri Školskog – 120 godina Hrvatskoga školskog muzeja - slika 198

Zbirka udžbenika i priručnika

Zbirka udžbenika i priručnika, jedina takva u Hrvatskoj, čuva više od 15 500 jedinica građe dostupne istraživačima i korisnicima.

Kroz Zbirku je moguće pratiti udžbenike koji su se rabili u osnovnim i srednjim školama na prostoru današnje Hrvatske od 18. do 21. stoljeća za sve predmete, ali i različite pokazatelje koji su se u njima zrcalili – promjene sustava i pedagoških spoznaja, monopolizaciju tržišta, liberalizaciju, evolutivni tijek razvitka udžbenika…

Građa Zbirke prikupljana je i prije osnutka Muzeja, pa je tako unutar nje i vrijedni dio rijetkih izdanja – rara, otprilike 400 udžbenika i priručnika objavljenih prije 1850. godine.

Praxis catechetica sive manuductio pro instruendis rudibus elementa fidei et morum… (1719., HŠM Mu 3095), najstariji je udžbenik koji se čuva u Zbirci.

Iz Arithmetike horvatszke… (1758., HŠM Mu 865), prvog udžbenika matematike na hrvatskom jeziku.

Iz jednog od najstarijih udžbenika zemljopisa za gimnazije, Zemljopisja u matematičkom, fisičkom i političkom obziru (1850., HŠM Mu 3102).

Godine 1777. u Nürnbergu je izašlo četverojezično izdanje Osjetilnog svijeta u slikama Jana Ámosa Komenskog, ilustrirane školske knjige (HŠM Mu 1036).

Najstariji udžbenik koji se čuva je Praxis catechetica… Matthiasa Heimbacha izdan 1719. godine. Prvi udžbenik matematike, Aritmetika Horvatszka Mije Šiloboda Bolšića (Zagreb, 1758.), sastavnim je dijelom rare, kao i Zemljopisje u matematičkom, fisičkom i političkom obziru (1850.), jedan od najstarijih udžbenika zemljopisa za gimnazije.

Valja istaknuti i dva izdanja Osjetilnoga svijeta u slikama Jana Ámosa Komenskog, utemeljitelja novovjekovnoga školskog sustava i moderne pedagogijske znanosti (bečko iz 1776. i četverojezično – latinski, njemački, talijanski i francuski – iz 1777., izašlo u Nürnbergu), udžbenika, ilustrirane školske knjige za djecu koja se nakon prvoga izdanja na latinskom i njemačkom 1658. godine brzo proširila po školama u Njemačkoj i drugdje.

Prikaz tzv. ugarskih zemalja iz Velikoga školskog atlasa (Maior atlas scholasticvs, 1752., HŠM Mu 937).

Najstarije izdanje ABC knjižice, dvojezične početnice (Budimpešta, 1779., HŠM Mu 785) koju Muzej čuva.

Između 1949. i 2007. godine ovaj je udžbenik latinskog jezika (Elementa Latina, 1949., HŠM Mu 7119) doživio četrdeset izdanja.

Što se sve moglo pronaći u čitanki (Čitanka za drugi razred višjih pučkih učionah, 1852., HŠM Mu 1870) sredinom 19. stoljeća…

Maior Atlas Scholasticus (Nürnberg, 1752.) iz poznate njemačke kartografske radionice Homannovih nasljednika, izrađen tehnikom bakrotiska, sadržava dva prikaza iz matematičkoga zemljopisa i 36 karata svijeta. Bio je namijenjen školskoj uporabi i jedan je od reprezentativnijih primjeraka u Zbirci.

Zbirka nam otkriva autore i udžbenike koji su postali sinonimima za pojedine nastavne predmete, a svakoga bivšeg učenika emotivno „pomakne” susret s gotovo zaboravljenom početnicom, čitankom, lektirom ili kakvim udžbenikom matematike ili fizike.

Sunce na prozorčiću (čitančica za 1. razred osnovne škole, 1976., HŠM 50731) za mnoge je generacije sinonim za nastavni predmet Hrvatski jezik.

Početnica (1945., HŠM Mu 1010) nastala u kompleksu izbjegličkih logora stanovništva dalmatinskih otoka, primorja i Zagore (veljača 1944. - ožujak 1946.).

Čitanke druge polovice 19. i s početka 20. stoljeća služile su i u tzv. stvarnoj obuci (Čitanka za drugi razred nižih pučkih škola u Hrvatskoj i Slavoniji, Izdanje A, 1911., HŠM Mu 720).

Produkcija udžbenika, kao dio školskog sustava, vrlo se brzo prilagođavala promjenama u društvu (Moj dom : početnica i čitanka za I. godište pučkih škola u nezavisnoj državi Hrvatskoj, 1941., HŠM Mu 1842).

Početnice, tzv. abc knjižice, imen knjižice i abecedari iz 18. i 19. stoljeća, enciklopedijske čitanke za pučke (osnovne) škole ili pak Elementa Latina (autora Gortana, Gorskog i Pauša), koja je između 1949. i 2007. doživjela četrdeset izdanja, kao i početnice i čitanke Viteza, Antošice ili pak naslovi koje pamte generacije – Sunce na prozorčiću, Zlatna lađa – samo su neki primjeri.

Muzej i dalje prikuplja građu za Zbirku, suvremene udžbenike, koji nisu samo bogati sadržajem, nego privlače korisnika funkcionalnošću, oblikovanjem i šarenilom.

Biseri Školskog – 120 godina Hrvatskoga školskog muzeja - slika 226

Pedagoška knjižnica Davorina Trstenjaka Hrvatskoga školskog muzeja

Pedagoška knjižnica Davorina Trstenjaka Hrvatskoga školskog muzeja jedina je knjižnica u Hrvatskoj specijalizirana za područje školstva i pedagogije. Njezina je uloga dvostruka – s jedne strane to je središnja pedagoška knjižnica namijenjena široj javnosti, a s druge priručna muzejska knjižnica koja podupire stručni i znanstveni rad stručnih djelatnika. Osnovana je 1877. kao knjižnica Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora, a od osnutka Hrvatskoga školskog muzeja 1901. u njegovu je sastavu.

Metodički priručnik za učitelje – kanonsko djelo Johanna Ignaza Felbigera za sve koji su provodili terezijansku školsku reformu. Beč, 1776. (HŠM K1 2993)

Cuvajeva Građa za povijest školstva nezaobilazan je izvor za istraživanje povijesti školstva i pedagogije u Hrvatskoj. Drugo izdanje u 11 svezaka objavljeno je između 1910. i 1913.. (HŠM Km 1092)

Hrvatski prijevod Didaktike Jana Ámosa Komenskoga prva je knjiga objavljena u Pedagogijskoj biblioteci (kasnije Knjižnici za učitelje) Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora. Zagreb, 1871. (HŠM K1 1020)

Pedagogijska enciklopedija izlazila je u sveščićima od 1895. do 1916. godine. Ostala je nedovršena, a posljednji obrađeni pojam je pravopis. (HŠM Km 1088)

Knjižnični fond bio je osnovom za stvaranje danas samostalnih muzejskih zbirki knjižne građe – Zbirke udžbenika i priručnika, Zbirke školskih izvješća i Zbirke propisa i službenih publikacija u odgoju i obrazovanju.

Knjižnica ima oko 35 000 svezaka građe. Uz knjige iz područja školstva i pedagogije čuva i vrijednu građu iz nacionalne povijesti, dječje književnosti (do 1945.) i odgojnih znanosti.

U godini osnutka prve javne učiteljske škole u Zagrebu objavljuju se i prvi pedagoški udžbenici na hrvatskom jeziku (HŠM K2 1034)

Prvi pedagoški udžbenik Stjepana Basaričeka. Zagreb, 1876. (HŠM K1 1558)

Prvi hrvatski pedagoški časopis počinje izlaziti 1859. godine (HŠM K1 3396)

Časopis Domaće ognjište (1. godište Na domaćem ognjištu) izlazi od 1900. do 1914. godine (HŠM Ks 714)

Najstarija je knjiga De rerum inventoribus iz 1590. engleskoga literata i povjesničara Polidora Vergilija. Na hrvatskom je jeziku najstarija knjiga Usdasi Mandaljene pokornize Ignjata Đurđevića iz 1728., izdana u Veneciji, a najstarija objavljena u Zagrebu Gazophylacium Ivana Belostenca iz 1740. godine.

Časopis Savremena škola promicao je ideje radne škole (HŠM Ks 1191)

Smilje je najdugovječniji hrvatski dječji časopis. Izlazi od 1873. do 1945. godine. Zagreb, 1917. (HŠM K3 1147)

Tekst za Dječju čitanku o zdravlju napisala je Ivana Brlić-Mažuranić, a ilustrirao je Vladimir Kirin. Zagreb, 1927. (HŠM K2 2290)

Jedno od najpopularnijih djela dječje književnosti iz razdoblja prosvjetiteljstva objavljeno je i u hrvatskom prijevodu. Zagreb, 1796. (HŠM K2 3646)

Posebnu vrijednost za istraživače predstavlja fond stručne periodike jer sadržava kompletne nizove svih relevantnih hrvatskih pedagoških časopisa iz 19. stoljeća.

Knjižnica Hrvatskoga školskog muzeja vrelo je pedagoškoga znanja i kao takva nezaobilazno mjesto istraživačima povijesti hrvatskoga školstva i pedagogije te općenito hrvatske kulturne povijesti.