STJEPAN BASARIČEK

Učitelj i pedagog (1848.- 1918.)


 

Organizator izložbe: Hrvatski školski muzej

Autorica izložbe i kataloga: Sanja Nekić

Oblikovanje postava izložbe: Sanja Nekić

Tehnički postav: Fredy Fijačko

Trajanje izložbe:  od 28. listopada 2008. do 31. ožujka 2009. godine

 

Godine 2008. navršila se 160. godina rođenja i 90. godina smrti učitelja i pedagoga Stjepana Basaričeka. Hrvatski školski muzej ovu značajnu obljetnicu obilježio je izložbom i katalogom Stjepan Basariček, učitelj i pedagog (1848. – 1918.)

Stjepan Basariček bio je učitelj, pedagog i pedagoški pisac na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Rođen je 27. travnja 1848. godine u Ivanić Gradu, gdje je završio pučku školu. Nižu gimnaziju i učiteljsku školu završio je u Zagrebu, te 1867. godine, zajedno s bratom Antunom, postaje učitelj. Radio je u pučkim školama u selu Bregima i Virovitici, a 1875. godine prelazi na Učiteljsku školu u Zagrebu na kojoj ostaje do umirovljenja 1906. godine.

Kao mladi učitelj vrlo je aktivan i strukovno angažiran te sudjeluje u važnijim pedagoškim događajima u Hrvatskoj i Europi. Godine 1870. prisustvuje XX. općoj njemačkoj učiteljskoj skupštini u Beču, a 1872. godine skupštini njemačkih pedagoga u Hamburgu. Jedan je od osnivača Hrvatskog pedagoškog književnog Zbora 1871. godine, kao i suorganizator Prve učiteljske skupštine u Zagrebu, a aktivan je i na sljedećim učiteljskim skupštinama u Petrinji 1874. i Osijeku 1878. godine. Bio je predsjednik Saveza hrvatskih učiteljskih društava (SHUD), te član mnogih povjerenstava: - ispitnog povjerenstva, Zemaljskog školskog odbora, odbora za proslavu otvaranja Sveučilišta, povjereništva za konačnu redakciju nastavne osnove za pučke škole, komisije stručnjaka za izradu statuta za osnivanje ženskog liceja. Bio je urednik Napretka, pedagoškog časopisa koje je podigao na zavidnu stručnu i znanstvenu razinu, kao i urednik biblioteke HPKZ-a Knjižnica za učitelje.

Održao je brojna predavanja i rasprave, napisao brojne članke u kojima je branio Školski zakon, za koji je isticao kako je osigurao hrvatski nastavni jezik pomoću kojeg se stvara narodni napredak i jedinstvo u školstvu, ali i ostalim područjima života. Za svoj rad primio je brojna priznanja i nagrade kulturnih i pedagoških ustanova, a 1897. godine imenovan je počasnim članom HPKZ-a. Umro je 1918. u Zagrebu, kad je dovršavao Povijest pedagogije za učiteljske škole, koju je HPKZ još iste godine izdao.

Posebno se istakao pisanjem pedagoške literature koja je bila prilagođena prilikama u Hrvatskoj u drugoj polovini 19. i početkom 20. stoljeća. Autor je poznatog četverosveščnog djela Pedagogije napisanog između 1880. i 1884. godine: I. dio: Uzgojoslovlje, (1880), VI. dio: Poviest pedagogije (1881), II. dio: Obće obukoslovlje (1882), i III. dio: Posebno obukoslovlje (1884). Bio je autor čitanki i početnica za pučke škole kao i drugih djela iz područja pedagogijske znanosti. Stručna javnost danas ga smatra utemeljiteljem sustavne pedagogijske znanosti u Hrvatskoj.

U svim zbirkama Hrvatskog školskog muzeja čuvaju se objavljena djela i fragmenti ostavštine Stjepana Basaričeka. Najveći dio ostavštine čini pedagoška literatura koja se čuva u Pedagoškoj knjižnici Davorina Trstenjaka, a sadrži preko 50 svezaka. Zbirka udžbenika i priručnika čuva više od 40 udžbenika i priručnika, početnica i čitanki, te četverosveščanu Pedagogiju na bugarskom jeziku. Arhivska zbirka čuva Osobni fond Basariček Stjepan u količini jedne arhivske kutije. Zbirka izvornih fotografija čuva portrete, obiteljske i skupne fotografije Stjepana Basaričeka. Zbirka nastavnih sredstava i školske opreme, radova učenika i nastavnika, likovnih radova čuva portret, Zidne table za hrvatski jezik, medalju, te brončanu bistu Stjepana Basaričeka. Manji dio ostavštine predstavljen je u stalnom postavu Muzeja: osobni dokumenti, referentna pedagoška literatura, te spomenuta medalja i bista koju je autor Ante Despot prigodno izradio za potrebe stalnog postava 1999. godine. U stalnom postavu izložene su i skupne fotografije istaknutih pedagoga i učitelja onoga vremena na kojima je, među ostalima, i Stjepan Basariček.

Izložba kao i katalog koncipirani su u tri cjeline: biografija Stjepana Basaričeka (fotografije, osobni i školski dokumenti), pedagoški rad (rad u školi, prosvjetnim i pedagoškim udrugama) te pedagoška literatura (djela Stjepana Basaričeka).

Ovom izložbom nastojalo se kroz objavljenu literaturu i istraženu sačuvanu ostavštinu koja se nalazi u zbirkama Hrvatskoga školskog muzeja upoznati s djelom i značenjem Stjepana Basaričeka.

Sanja Nekić