IZLOŽBA
Krasopis – lijepo pismo
Organizator: Hrvatski školski muzej
Autorica izložbe i kataloga, kustosica izložbe: Kristina Gverić
Za organizatora: Štefka Batinić
Likovni postav izložbe: Fredy Fijačko i Kristina Gverić
Grafičko oblikovanje: Kristina Džepina-Bajić
Lektura i korektura: Gordana Malnar
Fotografije i skeniranje građe: Fredy Fijačko
Video prezentacija i radni listić „Pišemo krasopisom“: Ivana Dumbović Žužić
Marketing: Marijana Bračić
Opseg: Oko 300 originalnih predmeta
Mjesto održavanja: Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Ul. Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb Trajanje: 23. prosinac 2021. - 13. siječanj 2022.
Izložba je financirana sredstvima Gradskog ureda kulturu Grada Zagreba i Ministarstva kulture Republike Hrvatske
Izložba Krasopis – lijepo pismo otvorena je u 120. rođendanskoj godini Hrvatskoga školskog muzeja. Mogla se razgledati od 23. 12. 2021. do 13. 01. 2022. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. U prvotnom postavu predstavljeno je oko 300 originalnih muzejskih predmeta usko vezanih uz temu krasopisa kao nastavnoga predmeta. Izložba je planirana kao pokretna izložba s ciljem da ovu zanimljivu i uvijek aktualnu temu predstavimo odgojno-obrazovnim ustanovama diljem Hrvatske.
Priča o krasopisu kao nastavnom predmetu započinje pričom o razvoju pisma, prvim pismovnim sustavima te definiranjem pojma kaligrafija ili krasopis. Analiziramo potom povijesni razvoj obuke u pisanju krasopisom na ovim prostorima od vremena stare krajiške škole, Vojne krajine do prvih hrvatskih školskih zakona u drugoj polovici 19. stoljeća. Putem nastavnih planova i programa u 20. stoljeću pratimo zadatke nastave krasopisa, proučavamo kako se na tom nastavnom predmetu učilo i koliko se učilo.
Slijedi pregled osnovnih karakteristika krasopisa, predmeta koji se u hrvatskim školama učio sve do sredine 20. stoljeća. Istražujemo osnovna svojstva lijepog pisma, izgled slova, zahtjeve koje trebaju ispuniti učitelji kao i one koji se postavljaju pred učenike, zatim definiramo način držanja tijela, pisanke i pera. Promatramo krasopis unutar učionice, metodički rad te povijesni razvoj metoda.
Odgovor na pitanje Što trebamo za pisanje krasopisom? pronašli smo putem muzejskih predmeta koji svjedoče o tome kako je izgledao nastavni predmet krasopis te čime se na tom predmetu služilo. Putem kataloga i izložbe predstavljamo školske klupe, školske ploče i pločice, učeničke torbe, zidne table, šarolike pernice, pera i držala, tintarnice, sušila za tintu kao i zavidan broj pisanki.
Dotaknuli smo se i istaknutih učitelji krasopisa te autora pisanki poput učitelja s velikim iskustvom u krasopisu Franje Klaića ili primjerice Ljudevita Modeca učitelja i ravnatelja učiteljske škole u Zagrebu i Petrinji.
Na kraju spomenimo i zanimljivu raspravu koja se među učiteljima, ali i liječnicima odvijala krajem 19. i početkom 20. stoljeća o tome kojemu pismu, kosom ili uspravnom, dati prednost u školama.
Krasopis – lijepo pismo izložbeni je projekt inspiriran bogatim muzejskim fundusom, vrijednim predmetima koji se čuvaju u muzejskim zbirkama, arhivu te knjižnici Muzeja, a koji su ujedno i dokaz koliko je važan bio i što je za povijest hrvatskoga školstva značio nastavni predmet Krasopis.
Kristina Gverić, prof.
viša kustosica
